Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima Radionica o otpadu u moru i njegovom utjecaju na bioraznolikost u morskim zaštićenim područjima

Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije od 12. do 14. listopada 2021. godine sudjelovali su na kapitalizacijskoj radionici i treningu o  protokolima za monitoring otpada u moru u sklopu projekta Interreg Med PLASTIC BUSTERS MPAs, u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Cilj radionice bio je dati uvid u štetne utjecaje otpada u moru na bioraznolikost te aktivnosti monitoringa i istraživanja njegovog utjecaja  na osjetljive vrste kao što su morski sisavci, ribe i morske ptice, kako bi se jačanjem zajedničke borbe mediteranskih zemalja na učinkovitiji način doprinijelo očuvanju bioraznolikosti i očuvanju prirodnih ekosustava u obalnim morskim zaštićenim područjima u Mediteranu.

Prilikom izlaganja rezultata monitoringa otpada u moru u zaštićenim područjima diljem Mediterana,  kao vrste u kojima se našlo najviše mikroplastike istaknuti su školjkaši ( dagnje, kamenice) upravo zbog svojih filtratorskih karakteristika. Posebna pažnja posvećena je smanjivanju jednokratne plastike te uvođenje kružne ekonomije u svakodnevno korištenje predmeta od plastike. Kao jedan od glavnih problema vezano za otpad u moru je teško otkrivanje izvora plastičnog otpada pogotovo kad se isti nalazi u manjim fragmentima usred djelovanja sunca, valova i vjetra (mikroplastika).

Otpad u moru trenutno je jedan od najvećih globalnih problema jer, osim kroz ekološki negativni utjecaj, predstavlja golem rizik za zdravlje ljudi općenito, s ogromnim ekonomskim posljedicama. Danas se u oceanima cijelog svijeta nalazi više od šezdeset milijuna tona otpada, a od toga otprilike više od devedeset posto nalazi se na morskom dnu. Javna ustanova se redovno uključuje i organizira akcije čišćenja podmorja i morske obale, tijekom kojih su zabilježene veće količine otpada svih vrsta (plastika, guma, obrađeno drvo, tkanina, staklo i keramika, te opasni medicinski otpad), koji je vjerojatno donesen strujama, rijekom Neretvom, ili nastao kao posljedica turističkih, odnosno poljoprivrednih aktivnosti priobalnih obradivih površina. Na morskim obalama okrenutima prema jugoistoku, odnosno Otrantskim vratima, otpad koji se skuplja pretežno je inozemnog podrijetla, u omjeru od 40% pa čak do 90% (Albanija, Crna Gora, Grčka i Italija). Budući da su odlagališta otpada u Albaniji i Crnoj Gori smještena uz rijeke, za vrijeme velikih kiša dolazi do porasta vodostaja rijeka te slijevanja kišnih voda u iste, nakon čega riječnim tokom završe u Jadranu. Morske struje u Jadranu, koje teku od juga prema sjeveru, zajedno s jakim južnim vjetrovima i velikim valovima izbacuju na hrvatsku obalu Jadrana dio otpada koji je završio u moru, posebice na južni dio otoka i obale.

Veći komadi plastike također predstavljaju prijetnju na način da se neke vrste (dupini, kitovi, morske kornjače) mogu zaplesti u plastične ostatke, ribarske mreže i užad koji se nađu u moru. Većina zapletenih životinja ne preživi jer ne mogu doći do površine vode kako bi udahnule, ne mogu pobjeći od grabežljivaca, niti se hraniti. Također, plastika nakupljena na morskome dnu onemogućava pristup kisiku algama, biljkama te pridnenim životinjama koje zbog toga slabe te konačno ugibaju.

Može se zaključiti da je teško utjecati na plastiku i mikroplastiku koja se već nalazi u moru zbog skupoće njezinog skupljanja, obrade i  razvrstavanja, no da je nužno uložiti veće napore  u smanjivanje korištenja jednokratne plastike kako bismo time produžiti radni vijek plastike i stvarali manje plastičnog otpada, te ujedno smanjili nove pritoke plastike u naša mora i oceane. Polazeći od činjenice da efikasna zaštita mora, osim o znanstvenoj podlozi, ovisi i o potpori šire javnosti, projekt PLASTIC BUSTERS MPAs u centar svojih aktivnosti stavlja upravo lokalnu zajednicu kroz upoznavanje s važnostima i načinima aktivnog sudjelovanja u zaštiti mora, ali i načinima odgovornog ponašanja prema moru. Edukacija u vidu monitoringa otpada u moru Javnoj ustanovi značajno doprinosi učinkovitijoj zaštiti, očuvanju i upravljanju morskim zaštićenim područjima i morskim područjima ekološke mreže Natura 2000 na području Dubrovačko-neretvanske županije, te posljedično i očuvanju i zaštiti cjelokupne morske bioraznolikosti, posebno zaštićenih i strogo zaštićenih morskih organizama.