Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije dana 20. travnja 2023. godine sudjelovali su na radionici edukacije dionika za praćenje stanja šišmiša pod nazivom Izrada i razvoj programa praćenja za šišmiše s jačanjem kapaciteta dionika sustava praćenja i izvješćivanja. Radionica se održala u Hrvacama u sklopu Ugovora o pružanju usluge „Usluga razvoja programa praćenja za vrste i stanišne tipove od interesa za EU“ u sklopu OPKK projekta „Razvoj sustava praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova“ koja se sastojala od teoretskog i praktičnog dijela.

Cilj radionice bio je predstaviti Program praćenja šišmiša u Republici Hrvatskoj te raznolikost i ekologije vrsta šišmiša na našem području. Osim toga, predstavljene su metode praćenja šišmiša i prikupljanja podataka pregledima nadzemnih i podzemnih skloništa. Izradom karata rasprostranjenosti i izvještaja, prema propisanom protokolu, za svaku je vrstu moguće prepoznati pritiske i prijetnje te u konačnici provesti mjere očuvanja koje se provode i na međunarodnoj razini. Ispunjavanje terenskih obrazaca prema europskim protokolima ključno je za praćenje stanja šišmiša.

Za potrebe demonstracije terenskog prikupljanja podataka i pregleda skloništa posjećena je špilja Vodena peća koja je smještena na padinama Dinare, jugoistočno od Peručkog jezera. Ova špilja je migracijsko i zimsko sklonište za nekoliko ciljnih vrsta šišmiša.

Šišmiši tijekom života nastanjuju različite tipove staništa i moguće ih je pronaći gotovo posvuda. Najčešće su to listopadne šume koje obiluju hranom (kukcima) te mnoštvom prirodnih skrovišta (duplje, šupljine ispod kore i sl.), ali i livade, rijeke i jezera. Kao zimska skloništa najčešće im služe špilje, jame, pukotine stijena i napušteni rudnici. Zbog gubitka prirodnih zaklona, urbanizacijom, devastacijom i zagađenjem prirodnih staništa, posebice špilja, neke vrste šišmiša danas borave u kućama (tavani, podrumi i druga mjesta koja mogu simulirati špiljski okoliš).

Od 46 vrsta koje su prisutne na području Europe, u Republici Hrvatskoj zabilježene su 34 vrste šišmiša i sve su strogo zaštićene vrste sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18 i 14/19), što svrstava našu zemlju u sam europski vrh. Dubrovačko-neretvanska županija domaćin je 10 vrsta šišmiša, s najvećom hibernacijskom kolonijom šišmiša u Hrvatskoj (Vištičina jama kod Opuzena). Provedenim istraživanjem i monitoringom šišmiša na području naše županije tijekom 2018. i 2019. godine dobiveni su rezultati o statusu i brojnosti prisutnih vrsta šišmiša. Prisutno je ukupno deset vrsta šišmiša na području, a to su dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), oštrouhi šišmiš (Myotis blythii), dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii), riđi šišmiš (Myotis emarginatus), resasti šišmiš (Myotis nattereri), kolombatovićev dugoušan (Plecotus kolombatovici), sredozemni potkovnjak (Rhinolophus blasii), mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros).

Šišmiši su važan dio svih ekosustava u svijetu i predstavljaju bitan indikator stanja okoliša i biološke raznolikosti, od velikog je značenja osvijestiti javnost o važnosti njihove zaštite i očuvanja. Ovakvim i sličnim stručnim edukacijama Javna ustanova osposobljava svoje djelatnike za praćenje i izvještavanje o stanju očuvanosti vrsta šišmiša i cjelokupne bioraznolikosti.