Posjet špilji Šipun i Đurovića špilji

Dana 22. travnja na 53. svjetski Dan planete Zemlje djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije održali su stručna vođenja u Đurovića špilji i špilji Šipun za članove udruge Dubrovnik nekad. Tema Dana planeta Zemlje 2023. je Investirajte u naš planet, sa svrhom poziva vladama, tvrtkama i pojedincima da ulažu u bolju budućnost za planet. Dan planeta Zemlje obilježava se diljem svijeta 22. travnja s ciljem uključivanja stanovništva u proces usmjeren na zaštitu prirodnih resursa našeg planeta. Obilježavaju ga milijuni ljudi i godišnji je događaj osmišljen kako bi naglasio ozbiljne ekološke probleme s kojima se suočavamo, od klimatske krize do onečišćenja zraka i prekomjernog krčenja šuma.

Sudionici obilaska imali su priliku posjetiti vrijedne špilje Đurovića i  Šipun, uz predavanje o postanku špilja i špiljskog nakita s osvrtom na biospeleološki značaj i važnosti svih organizama u špiljama za cjelokupni ekosustav. Cilj stručnog obilaska bila je edukacija prisutnih sudionika s naglaskom na važnost  špiljski ekosustava,  jednima od prirodnih vrijednosti u našoj županiji.

Đurovića špilja nalazi se ispod stajne staze dubrovačke zračne luke u mjestu Čilipi, procijenjene starosti oko 5000 godina. Od estetski vrijednih tipova siga zabilježene su: stalaktiti, stalagmiti, sigaste prevlake, saljevi i zavjese. Najveće nakupine siga zabilježene su na nekoliko izdvojenih lokacija kanala i Dvorane. U šupljini nazvanoj Kapelica zidovi i vertikalni kanal (dimnjak) koji vodi prema površini stijena je potpuno prekriven saljevima sa stalaktitima i sigastom prevlakom. Duž stropa i glavnih pukotina u kanalu obilna je pokrivenost stalaktitima. Dvorana Dubrovačke republike odlikuje se, uz Kapelicu, estetski najvrjednijim sigama.

Špilja Šipun smještena je na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rat u Cavtatu i zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1963. godine. Poznata je po anhijalnom jezeru i velikoj dvorani sa sigastim nakupinama, od kojih najatraktivnija siga nosi ime svetog Vlaha. Geomorfološki gledano, Šipun je polupotopljena špilja s jednim glavnim kanalom duljine 165 metara, koji je preplavljivanjem mora podijeljen u dva dijela, suhi predio i anhijalno jezero. Osim što je špilja Šipun dom određenim endemskim organizmima, ona je ujedno i  tipsko nalazište, što znači da su u njoj po prvi puta nađene, te na temelju tih uzoraka opisane, određene vrste organizama.

Speleološki objekti (špilje i jame) omogućuju direktan uvid u izgled krškog podzemlja te pružaju bogat i nepresušan izvor za geomorfološka, geološka, hidrogeološka, biološka, paleontološka, arheološka i fizikalna istraživanja. Podzemni špiljski prostori pružaju ključno stanište za razne životinjske zajednice te čuvaju dokaze prošlog života, klime i geoloških procesa. Uz to je i prirodan rezervoar zaliha pitke vode, ključnog elementa u kršu. Voda se kroz šupljikavi krški teren procjeđuje u podzemlje pri čemu nastaje vrlo razvijen podzemni krajolik koji čuva čak 70% zaliha pitke vode u Hrvatskoj.

Kroz svoje djelovanje i aktivnosti Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije provodi edukativne radionice i stručna vođenja sa svrhom edukacije što većeg broja lokalnog stanovništva u cilju očuvanja izvornosti prirode te doprinosa svakog pojedinca  zaštiti, očuvanju, unapređenju zaštićenih dijelova prirode i područja ekološke mreže Natura 2000 te pripadajuće biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti Dubrovačko-neretvanske županije.