Barska kornjača (Emys orbicularis) – „slijepi putnik“ u starom dubrovačkom Portu



Gotovo svake jeseni uvale i zaljevi Dubrovačko-neretvanske županije napune se znatnom količinom otpada. Jako jugo uz biljni materijal donosi i velike količine plastike, kojoj sigurno nije mjesto u moru. Osim što otpad stvara brojne probleme, sa sobom ponekad donese i zanimljive slijepe putnike.

Prilikom čišćenja otpada u starom gradskom Portu 13. prosinca 2017., radnici Čistoće Dubrovnik d.o.o. iz mora su izvadili barsku kornjaču (Emys orbicularis), strogo zaštićenu životinjsku vrstu koja naseljava pojedina slatkovodna staništa Dubrovačko-neretvanske županije. Živi u slatkim i bočatim vodama, no ne i u moru, koje je dom njenim znatno većim srodnicama. Kako je i gdje u njemu završila, može se samo nagađati, no u blizini Dubrovnika ne naseljava područja u izravnom kontaktu s morem. Stoga djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koji trenutno skrbe o životinji, uzimajući u obzir i protekla razdoblja jake južine, pretpostavljaju da navedena jedinka potječe iz nešto južnijih krajeva.

Sličan je slučaj prije desetak godina zabilježen na istočnoj strani otoka Korčule, kada je na području Grada Korčule pronađeno 14 jedinki barske kornjače. I tom su nalazu prethodili slični vremenski uvjeti. Kornjače su gmazovi te mogu preživjeti duga razdoblja bez hrane, a današnje spoznaje jasno upućuju da su na sličan način naselile različite, od kopna miljama udaljene svjetske otoke.

Iako je barska kornjača u području naše Županije autohtona vrsta, navedena jedinka neće biti puštena u prirodu. Autohtone se populacije nikako ne želi potencijalno izlagati mogućim negativnim utjecajima, poput uzročnika zaraznih bolesti. Osim toga, njeno bi se puštanje u novo stanište moglo označiti i kao neprirodno narušavanje jedinstvene genetičke strukture jedne od domaćih populacija. Stoga će ova jedinka ostatak svog života najvjerojatnije provesti u zatočeništvu u instituciji koja joj može pružiti adekvatne životne uvjete, a buduća genetička istraživanja možda će rasvijetliti od kuda nam dolaze slijepi putnici.