Svjetski dan rendžera

Svjetski dan rendžera obilježava se u cijelom svijetu 31. srpnja u spomen na rendžere koji su ubijeni ili ozlijeđeni tijekom obavljanja dužnosti s naglaskom na rad koji rendžeri obavljaju s ciljem zaštite i očuvanja prirodne, ali i kulturne baštine.

Tema Svjetskog dana rendžera 2023. je ’30 sa 30′ koja se temelji na Konvenciji Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP15) iz 2022. godine, odnosno Globalnom okviru za biološku raznolikost gdje Cilj 3 propisuje da se barem 30 posto planeta učinkovito očuva i da se njime upravlja do 2030. godine (’30 do 30′).

Ideja o Svjetskom danu rendžera potekla je od Međunarodne federacije rendžera (IRF), neprofitne organizacije osnovane s ciljem podizanja svijesti i podrške rendžerima kod njihove uloge u očuvanju našeg prirodnog i kulturnog naslijeđa. IRF je osnovan 1992. godine, a jedna od članica federacije je i udruga Hrvatski rendžer koja okuplja čuvare prirode iz zaštićenih područja cijele Hrvatske. Udruga Hrvatski rendžer promiče razvoj i unapređenje struke čuvara prirode u Hrvatskoj, ali se i povezuje sa srodnim strukovnim udrugama u Europi i svijetu.

Rendžeri su čuvari prirode u zaštićenim područjima i diljem svijeta djeluju pod različitim nazivima, npr. parkovni rendžeri, parkovna policija, šumski rendžeri, rendžeri zaštitari i nadzornici. Njihov rad uključuje zaštitu, očuvanje, nadzor, usluge posjetiteljima, provođenje zakona, obrazovanje, podršku zajednici i reguliranje održivog korištenja.

Posao čuvara prirode prilično je složen jer zahtijeva različite vještine i znanja. Čuvari prirode moraju poznavati i ispravno tumačiti niz zakona: Zakon o zaštiti prirode, ali i propise koji pojašnjavaju međunarodni kontekst zaštite prirode, strateški okvir, mehanizme zaštite prirode, zaštitu vrsta i stanišnih tipova, zaštitu georaznolikosti, zaštitu područja i ekološku mrežu Natura 2000 te upravljanje zaštićenim područjima.

Osim navedenih, moraju poznavati i Zakon o gradnji, Zakon o gospodarenju otpadom, Zakon o općem upravnom postupku, Prekršajni zakon i Kazneni zakon.

Zbog prirode posla, čuvari moraju biti fizički spremni, a poželjno je i da imaju razvijene komunikacijske vještine koje pomažu u rješavanju napetih situacija. Zakon o zaštiti prirode propisuje da su mjerodavni izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu, pokrenuti prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga, naplatiti novčanu kaznu za štetu i učinjene troškove uz izdavanje potvrde, a privremeno smiju oduzeti protupravno prisvojeni dio živog ili neživog svijeta iz zaštićenog područja kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje. Čuvari prirode imaju ovlasti davati upozorenja i zapovijedi, provjeriti identitet osoba u zaštićenim područjima, ali i prikupiti podatke i obavijesti,  pregledati osobu, prtljagu, prijevozno sredstvo ili plovilo, privremeno ograničiti kretanje na određenom području i osigurati mjesto događaja.

Sustav zaštite prirode ne bi bio smislen bez čuvara prirode koji provode neposredni nadzor u zaštićenim područjima, brinu da posjetitelji i lokalno stanovništvo poštuju zakone te da prekršitelji snose odgovornost.

Više informacija potražite na: https://www.internationalrangers.org/